Odbornici koalicije „Svanuće“ simbolično su obeležili dve godine od početka rekonstrukcije Suvoborske ulice u Valjevu – uz tortu i svećicu, umesto svečanog otvaranja kompletno završene saobraćajnice. Ukazujući na probijene rokove, nedostatke u izvedenim radovima i nerešene imovinsko-pravne odnose, zatražili su odgovornost za realizaciju projekta. Najavljeno je podnošenje krivične prijave protiv odgovornih lica u Gradskoj upravi, uz zahtev da tužilaštvo ispita sve okolnosti pod kojima je rekonstrukcija sprovedena. „Svanuće“ je ukazalo da je poslednji rok za završetak radova u Suvoborskoj ulici istekao je 30. juna, kao i da je za rekonstrukciju opredeljeno 361,6 miliona dinara sa PDV-om, te da su naknadno, kroz projekat „Čista Srbija“, izdate još dve građevinske dozvole za izgradnju fekalne kanalizacije, čija je vrednost procenjena na 50, odnosno 45 miliona dinara, bez PDV-a.

Odbornica Dragica Dragojlović ocenila je da Suvoborska ulica ni posle dve godine nije dobila izgled i funkcionalnost kakvi su građanima obećani. Kako je navela, umesto potpuno uređenog kolovoza, trotoara, biciklističke staze i prateće infrastrukture, građani i dalje čekaju završetak projekta.
„Umesto svečanog otvaranja rekonstruisane ulice, umesto zadovoljnih građana i završenog projekta, mi danas imamo tortu, svećicu i ulicu koja ni posle dve godine nije dobila izgled i funkcionalnost kakvi su građanima obećani. Dve godine slušamo različita opravdanja, objašnjenja i nova obećanja. Rokovi su probijeni, a odgovornost za to niko nije preuzeo“, poručila je Dragojlović.
Kao neke od konkretnih nedostataka navela je to što trotoari nisu izgrađeni sa obe strane ulice, što biciklistička staza na pojedinim deonicama nema potrebnu širinu, kao i da se na njoj parkiraju vozila. Osvrćući se na obrazloženja da su nerešeni imovinsko-pravni odnosi i problemi sa eksproprijacijom uticali na dinamiku radova, postavila je pitanje zbog čega ti problemi nisu rešeni pre početka realizacije projekta.
„Kada se govori o razlozima zbog kojih projekat nije realizovan u celosti, često se kao opravdanje pominju nerešeni imovinsko-pravni odnosi i problemi sa eksproprijacijom. Ali upravo to otvara najvažnije pitanje – ko je bio dužan da te probleme reši pre početka radova? Zašto građani treba da snose posledice loše pripreme projekta? Ako su postojale prepreke za izgradnju trotoara i biciklističke staze, zašto nisu blagovremeno rešene? Ko je odgovoran za takvu pripremu projekta i ko će snositi odgovornost za posledice“, upitala je Dragojlović, tražeći od gradske vlasti odgovor na pitanje kada će Suvoborska ulica konačno biti završena.

Na finansijski aspekt projekta i sumnje u nepravilnosti tokom njegove realizacije ukazao je odbornik Goran Gavrilović. Prema njegovim rečima, za rekonstrukciju deonice duge oko 1,8 kilometara potrošeno je približno četiri miliona evra, a radovi ni nakon dve godine nisu u potpunosti završeni.
„Već ulazimo u treću godinu radova i potrošena su četiri miliona evra za rekonstrukciju. Niti smo gradili most, niti smo probijali tunel, niti smo radili metro, nego smo rekonstruisali svega kilometar i 800 metara Suvoborske ulice. Svi rokovi su odavno istekli, a imovinsko-pravni odnosi još nisu rešeni“, rekao je Gavrilović.

Gavrilović je, takođe, ukazao na odstupanja od projektne dokumentacije, ukazujući da na pojedinim delovima nema predviđenih trotoara, dok biciklistička staza više puta prelazi sa jedne na drugu stranu kolovoza. Ocenio je da su zbog takvog rešenja problemi prisutni i za pešake i za bicikliste, ali i za vlasnike lokala i građane koji očekuju odgovarajuća parking mesta.
„Potrošili smo milione, a dobili ulicu gde pešaci traže trotoar, biciklisti traže gde je i na kojoj strani biciklistička staza, vlasnici lokala traže parking, a građani rešene imovinsko-pravne odnose. Francuska banka traži gde su pare, a mi tražimo ko je odgovoran“, poručio je Gavrilović.
Najavljujući podnošenje krivične prijave protiv odgovornih lica u Gradskoj upravi, Gavrilović je zatražio da tužilaštvo ispita okolnosti pod kojima su započete i realizovane pojedine faze rekonstrukcije, status imovinsko-pravnih odnosa, pribavljanje potrebnih dozvola, usklađenost izvedenih radova sa projektnom dokumentacijom, kao i rad stručnog nadzora i isplate za izvedene radove.
„Neka tužilaštvo ispita kako se u treću, poslednju fazu rekonstrukcije ušlo, a da nisu rešeni imovinsko-pravni odnosi, kako se radilo bez dozvole, da li izvedeni radovi odgovaraju projektnom zadatku, ko je vršio stručni nadzor, ko je potpisivao i šta je zaista plaćeno. Dosta je bilo priče, izgovora, obećanja i produžavanja rokova“, poručio je Gavrilović.






