Nakon velikog protesta prosvetnih radnika, članova četiri reprezentativna sindikata, koji je održan 1. novembra i jednodnevne obustave nastave, usled neispunjenja zahteva, doneta je odluka da se tokom novembra časovi u školama u Srbiji održavaju po 30 minuta, s tim da svaki okrug tu meru sprovodi jedne nedelje u mesecu. Ove sedmice, tačnije od srede do petka, ta odluka se sprovodi na području Školske uprave Valjevo i u školama koje su članice Unije sindikata prosvetnih radnika časovi će trajati po 30 minuta. Osim Školske uprave Valjevo, ove nedelje će takav režim rada biti primenjen i u upravama Novog Sada, Zrenjanina i Sombora.

Podsećanja radi, zahtevi prosvetara su hitan nastavak razgovora u vezi poštovanja potpisanog protokola koji se odnosi na usvajanje izmena i dopuna Krivičnog zakonika Republike Srbije i isplata novogodišnje nagrade u skladu sa PKU, hitno otpočinjanje pregovora o ceni rada u 2025. godine i početak pregovora o izmenama i dopunama Posebnog kolektivnog ugovora za zaposolene u osnovnim i srednjim školama i domovima učenika.
Prema rečima predsednice Unije sindikata prosvetnih radnika Srbije za Valjevo Vesne Andrić ta odluka se od utorka primenjuje u svim školama članicama Unije u Valjevu, Lajkovcu i Mionici, odazvale su se i kolege iz Loznice i Bogatića, dok u Šapcu niko ne štrajkuje. U Valjevu ne štrajkuju Medicinska i Poljoprivredna od srednjih, Prva osnova, dok u Ekonomskoj i Tehničkoj školi skraćene časove drži mali procenat zaposlenih. Ona pojašnjava da škole koje ne strajkuju uglavnom nisu sindikalno organizovane, a njima jedinu sigurnost ukoliko ulaze u štrajk daje sindikat, tako da su neke počele da se organizuju u tom smislu.
“Različiti su stavovi, ali generalno se ljudi plaše. Totalna obustava nije po zakonu, pa postoji strah od otkaza, da će im smanjiti platu za trećinu i to je osnovano, čak i kada je zakonski štrajk, a to je mnogo, pa smo odlučili da se štrajkuje po nedelju dana, a ne ceo mesec. Poenta štrajka u novembru je usvajanje budžeta. Nadležni nam se nisu obraćali otkad su na sastanku rekli da daju 11 odsto povećanje svima i po jedan odsto dodatno razrednom starešini, što je, kako su istakli, najveće povećanje u javnom sektoru, na čemu bi, valjda, trebalo da budemo zahvalni. Mi nismo ništa potpisali i ne pristajemo na to, već insistramo da nam duguju još od prošle godine od oktobra. I sa tih 11 odsto povećanja mi ne može da postignemo da početnik nastavnik ima prosečnu republičku platu. U ovom trenutku ona iznosi 80 odsto od republičkog proseka. Mi insistiramo na tome da se utvrdi sistem, da se plata početnika vezuje za republički prosek, što bi automatski značilo i da zaposlenima sa dužim stažom, starešinstvom, proporcionalno raste plata i da više nemamo potrebe da izlazimo na ulice”, ističe Vesna Andrić.
B. M.

