U Valjevu je protekle sedmice, u organizaciji RERI-ja (Regulatorni institut za obnovljivu energiju i životnu sredinu) i Fondacije Fidrih Ebert, održan dvodnevni edukativni program pod nazivom “Građanski odgovor na razvojne izazove lokalnih zajednica – vazduh, klima i energija”, sa fokusom na jačanje građanskog nadzora, borbe protiv korupcije i odgovornog planiranja javnih politika u oblasti zaštite životne sredine.

Iz RERI-ja poručuju da su klimatske promene i zagađenje vazduha problemi koji zahtevaju “jasan, odgovoran i zajednički odgovor”, uz naglašenu ulogu lokalnih zajednica, organizovanih građana i aktivnog praćenja institucionalnih procesa. Ističu i da korupcija na globalnom nivou godišnje “pojede” oko 30 odsto ulaganja u životnu sredinu, čime se direktno potkopava svaka ozbiljna klimatska politika i smanjuje poverenje javnosti.
Program je obuhvatio predavanja, primere dobre prakse i interaktivne radionice usmerene na praktične alate koji građanima omogućavaju učešće u donošenju odluka i nadzor nad sprovođenjem planova i mera.

PREDAVANJA: OD ODRŽIVOG RAZVOJA DO URBANISTIČKOG PLANIRANJA I POSLEDICA KLIMATSKIH PROMENA
Prvog dana, o integrisanom pristupu održivom razvoju lokalnih samouprava govorili su Mirko Popović i Jovan Cvijetinović iz RERI-ja, objašnjavajući kako zaštita životne sredine i energetska tranzicija moraju biti sastavni deo razvojnih planova, uz transparentne procese i merenje rezultata.
O vezama između korupcije i klimatskih politika govorio je Uroš Davidović, doktorand ekonomskih nauka, naglašavajući da se u praksi često dešava da zelenim politikama upravljaju privilegovane interesne grupe, dok sredstva nestaju uz minimalan efekat na životnu sredinu.

Na lokalni urbanistički kontekst fokus je stavljen kroz predavanje arhitekte Vesne Mirković i Slavice Pantić iz udruženja “Lokalni odgovor”, koje su predstavile građanske preporuke za unapređenje Plana generalne regulacije “Centar” u Valjevu, ukazujući na prepreke s kojima se suočavaju građani u procesu učešća u izradi planskih dokumenata.
O klimatskoj ranjivosti Srbije govorio je prof. Vladimir Đurđević, ističući da se region zagreva brže od globalnog proseka i da su štete u Srbiji u periodu 2000-2024. procenjene na preko 10 milijardi evra, dok lokalne politike i infrastruktura ne prate tempo promena.

RADIONICE: GRAĐANSKI NADZOR I UČEŠĆE U PLANIRANJU
Drugi deo programa bio je praktično usmeren ka učesnicima, kroz radionice koje su vodile Hristina Vojvodić, Ljubica Vukčević i Jovan Cvjetinović.
U fokusu je bilo pitanje primene Plana kvaliteta vazduha (PKV) za Valjevo, usvojenog 2024. godine, i načina na koje građani mogu nadzirati njegove mere, identifikovati kašnjenja i zahtevati odgovornost lokalne administracije.
Posebna radionica bavila se procesima izrade i izmene urbanističkih planova, analizirajući izazove koje donose zakonska ograničenja javnog učešća i način na koji se oni mogu prevazići, kao i primerima iz Leskovca i aktivizma udruženja “Tim 42”.

INTEGRISANI PRISTUP KLJUČAN
Govoreći o daljim obavezama lokalne zajednice i ulozi strateških dokumenata u planiranju razvoja, Hristina Vojvodić istakla je da je integrisani pristup jedini održiv model za donošenje odluka u oblasti urbanizma, energetike, zaštite životne sredine i klimatske adaptacije. Ona se tom prilikom osvrnula na tri ključna dokumenta koja se trenutno tiču Valjeva – Plan kvaliteta vazduha (PKV), Plan generalne regulacije “Centar” i Program adaptacije na klimatske promene – naglasivši da se oni ne smeju posmatrati, analizirati niti primenjivati odvojeno, jer imaju međuzavisne posledice po život građana, javne politike, javne finansije i dugoročnu održivost grada.
“Hoćemo da pokažemo koliko jedna mera mora da se nalazi u sva tri dokumenta i kako oni moraju da se usklađuju. Valjevo je dobar primer grada gde već niz godina organizacije rade na ovim pitanjima, gde postoji stepen predznanja, motivacije i prethodnog iskustva. Ovo je logičan dalji korak u mobilisanju građana da nastave nadzor, opremanjem dodatnim alatima, pre svega pravnim, i načinima kako da prate sprovođenje mera. Zapravo, građanima se daju alati da nastave da nadziru rad gradske uprave. Cilj je da imamo lepši grad u kome će građani živeti i da se adekvatnije planiraju sve politike”, rekla je Vojvodić.

Poseban naglasak stavila je na PKV, podsećajući da je Valjevo već duži niz godina među najzagađenijim gradovima u Srbiji, te da usvajanje PKV-a predstavlja početak procesa, a ne konačno rešenje problema. Istakla je da plan mora rezultirati merljivim promenama, javno dostupnim podacima, praćenjem sprovođenja mera i transparentnom odgovornošću institucija – jer u suprotnom dokument ostaje “administrativna forma, a ne alat za zaštitu zdravlja stanovništva”.
“Ne možemo donositi odluke parcijalno. Zagađenje vazduha, urbanizam i odgovor na klimatske promene ne postoje kao odvojena pitanja. Ova tri dokumenta moraju biti međusobno usklađena i čitana zajedno, jer bez toga grad ostaje u začaranom krugu kratkoročnih i reaktivnih rešenja koja stvaraju nove probleme”, poručila je Vojvodić.
Jovan Cvijetinović iz RERI-ja osvrnuo se na praktične izazove primene planova u Valjevu.

“Valjevo ima Plan kvaliteta vazduha koji se ne primenjuje, a aerozagađenje u gradu je ogromno. Prostorni i urbanistički planovi često smanjuju zelene površine, ne obezbeđuju biciklističke staze i povećavaju efekat toplotnih ostrva tokom leta. Svi planovi sadrže mere za energetsku efikasnost i smanjenje emisija, ali njihova primena nije dovoljna. Građani putem ovih radionica mogu da uoče mehanizme za uključivanje u donošenje odluka i inicijative za sprovođenje planova, čime mogu uticati da institucije počnu da rade svoj posao”, rekao je Cvijetinović.
On je takođe pohvalio angažman lokalnog civilnog sektora u Valjevu, naglašavajući da postoje primeri dobre prakse gde su građani uspeli da doprinesu poboljšanju svojih zajednica, i istakao važnost nastavka saradnje sa organizacijama i stručnjacima.

ISKUSTVA UČESNIKA: EDUKACIJA, POVEZIVANJE I AKTIVNO UČEŠĆE
Valjevski “Lokalni odgovor” je tokom dvodnevnog edukativnog programa održao prezentaciju u kojoj je predstavio neke svoje prethodne akcije i inicijative u gradu. Fokus je bio na unapređenju zelenila, energetskoj efikasnosti i praćenju lokalnih odluka, posebno u kontekstu izrade novog Plana generalne regulacije centra grada.
Vladimir Pantić iz Lokalnog odgovora istakao je značaj aktivnog uključivanja građana u rešavanje lokalnih ekoloških izazova. Naglasio je da je posebno važno što je ovaj RERI-jev program održan u Valjevu, jer omogućava direktnu povezanost građana i lokalnih institucija. “Glas građana mora da se čuje, a saradnja i stalno učestvovanje ključni su za stvarne promene u okruženju”, poručio je on.
Kao najvažniji zaključak programa, Pantić je istakao potrebu aktivnog građanskog angažmana i korišćenje dostupnih institucionalnih i građanskih mehanizama za oblikovanje okoline. “Suština je saradnja i kontinuirano učestvovanje u procesima, iako ponekad deluju komplikovano i neizvesno”, naglasio je on.

Zorica Vuković iz Građanskog saveta za zaštitu životne sredine Valjeva istakla je da su seminari RERI-ja uvek kvalitetni i inspirativni.
“Uvek se rado odazovem na poziv RERI-ja, jer znam da su njihova predavanja vrlo korisna. Ona je pohvalila izlaganja Uroša Davidovića na temu “Korupcija i klimatske promene”, kao i predavanje profesora Vladimira Ðurđevića sa Fizičkog fakulteta u Beogradu o tome “Kako da urbane zajednice odgovore na izazove klimatskih promena?” Najkorisnije mi je bilo saznanje da smo rešili ozonske rupe. To daje prostora da možda rešimo i klimatske promene”, istakla je.
Vuković je naglasila i vrednost ovog programa kao mesta za razmenu ideja i upoznavanje stručnjaka. “Osim kvalitetnih predavanja, seminari su i prilika da se ljudi upoznaju, razmene stavove i ideje”.
Kao dugogodišnji aktivista, podsetila je i na iskustvo sa studijskog putovanja u Holandiji 2023. godine u organizaciji RERI-ja, gde je upoznala najsavremenija postrojenja za preradu otpadnih voda. “Meni, kao aktivisti na lokalu, u oblasti zaštite životne sredine, to je bio veliki vetar u leđa za dalji rad”, naglasila je.

Svetlana Janković, aktivistkinja udruženja građana “Održive Divčibare”. Predstavljajući udruženje, ona je kazala da “Održive Divčibare” od avgusta 2021. deluju kao neformalna grupa, a da su od 2023. registrovani kao udruženje građana koje ima preko 500 aktivista. Napomenula je da su “Održive Divčibare” učestvovale u izmenama Plana generalne regulacije Divčibare i realizaciji projekta vezano za postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda, koji je, kako je istakla, od izuzetnog značaja za lokalnu zajednicu.
“Ovakve radionice nam pomažu da učvrstimo znanje i naučimo kako građani mogu praktično nadzirati sprovođenje planova, čime se povećava odgovornost lokalnih vlasti i doprinosi boljem upravljanju prirodnim resursima. Vrlo nam je bilo korisno ovo iskustvo, posebno priča o integrisanom prostupu. Prirodom i prirodnim resursima se mora upravljati integralno. Dakle, mora se primeniti integrisani pristup. To je ono što nam je najvažnije, mi moramo da uzmemo u obzir sve faktore, ne može se isključiti ni potreba za razvojem, ali taj razvoj mora biti održiv, da bismo sačuvali nešto i za naredne generacije”, kazala je Janković.









