U periodu registrovane povećane koncentracije polena ambrozije u Valjevu i povećanog broja pacijenata koji su alergični na ovu štetnu i po zdravlje opasnu korovsku biljku, sve oči javnosti uprte su u JKP “Vidrak” kojem su od strane Grada povereni poslovi na održavanju javnih zelenih površina, u koje spada i obaveza uništavanja ambrozije.

Upravna zgrada JKP “Vidrak” / Foto: Valjevska posla

V.d. direktora JKP “Vidrak” Jelena Kalat za portal Valjevska posla kaže da se konstatno dešava da se upire prstom u “Vidrak” i napominje da je za uništavanje ambrozije iz budžeta Grada Valjeva ove godine izdvojeno 3,5 miliona dinara, što je u poređenju sa prošlom godinom milion dinara više. Prema njenim rečima, ta suma je povećana upravo zbog ukazane potrebe.

“Često čujemo kako “Vidrak” nije kosio i da zato imamo ambroziju, ali ambrozija ne raste samo na javnim površinama i na površinama koje održava “Vidrak”. Na javnim površinama koje mi održavamo nema toliko ambrozije. Ima dosta privatnih parcela koje su godinama zapuštene, koje su prepune ambrozije i o tome treba da se povede računa”, kaže Jelena Kalat i dodaje da je jedini način da se rešimo ambrozije da inspekcija naloži vlasnicima da raskrče svoje privatne parcele i na gradskom i na seoskom području.

Prema njenim rečima, veliki problem su i “ničije” površine pored puteva, kao i delovi koje treba da održavaju ŽTP i “Putevi Srbije”. Često se, kaže, dešava da po nalogu Komunalne inspekcije upravo “Vidrak” rešava i te površine.

Jelena Kalat posebno ističe da “Vidrak” posao uklanjanja ambrozije radi godinama i da ovo javno preduzeće ima svoje stručnjake koji tačno znaju kada se ambrozija kosi.

“Trudili smo se da sa košenjem svih površina pod ambrozijom krenemo na vreme i da ne dozvolimo da dođe do tog avgusta i njenog cvetanja. Generalno ne postoji mehanizama kako uništiti ambroziju, samo redovnim košenjem. Sa krčenjem ambrozije i njenim čupanjem iz korena su probali u Mađarskoj, ne bi li je potpuno uklonili, ali to nije dalo rezultate, jer je čupanjem rastresu i seme se rasprši. Krčenjem se ne dobija ništa. Samo redovno košenje se pokazalo kao jedino ispravno za uklanjanje ambrozije i to je jedina mera zaštite”, tvrdi Kalat.

Prema iznetim podacima “Vidrak” je u obavezi da vrši uništavanje ambrozije i ostalih korovskih biljaka na 383.000 kvadratnih metara neuređenih javnih površina, a dešava se da Odeljenje za infrastrukturu, koje je  Nadzorni organ, naloži i košenje određenih površina koje nisu u planu i programu rada preduzeća.

“Desi se da nam Odeljenje za infrastrukturu, koje nam je Nadzorni organ, da nalog da pokosimo i sredimo određenu površinu koja nama nije u planu i programu, a za koju smatra da tu ima ambrozije i da je košenje neophodno. Onda smo mi u obavezi da to odradimo. Ove godine smo bili nekako vredniji, nismo čekali naloge, pa smo sami odradili Peti puk i deo koji je prošle godine bio pod nalogom. Znali smo da nas to čeka i da ne bismo čekali naloge išli smo redom i kosili. Počeli smo da sređujemo i Industrijsku zonu i dobar deo smo odradili tamo. I to smo samoinicijativno započeli. Nismo čekali ni sugestiju Nadzora, ni nalog inspekcije, već smo znajući da je pod ambrozijom tamo počeli sa radom i taj posao se polako privodi kraju”, kaže za Valjevska posla v. d. direktora JKP “Vidrak” Jelena Kalat.

Ona na kraju ističe da je “Vidrak” kao preduzeće uznapredovalo u mehanizaciji, jer je prošle godine kupljen novi traktor sa novom kosačicom i tarupom, kojma se mnogo brže obrađuju velike površine, što znatno olakšava posao.

 


Valjevo ima rešenje za aerozagađenje

Facebook komentari
Previous articleMeđunarodni uspeh valjevskih horova
Next articlePatronaža na „Danima Paunske banje“
Marija Petrović - Marković
Iako po struci diplomirani novinar, novinarstvom se bavi iz ljubavi honorarno, na „hajdučki i uskočki" način iz sfere kulture, gde joj je radna matica. Kao student novinarstva krajem 1999. godine počela da radi u informativnoj redakciji rwgionalne Vujić televizije Valjevo (VTV), čiji je deo novinarskog tima bila 4 godine. Potom bila novinar-urednik u informativnoj redakciji Regionalne Televizije Valjevo (TVA) skoro 2 godine. Tokom 2004. i 2005. godine živela u Londonu i u tom periodu imala novinarsko mentorstvo na Channel 4 News od strane poznate britanske novinarke Darshne Soni. Po povratku iz Londona kratko vreme bila u informativnoj redakciji TV B92. U okviru projekta TV Training bila stipendista Pakta za stabilnost Jugoistočne Evrope, a potom i stipendista Fondacije Konrad Adenauer. Njeni tekstovi objavljivani su u nedeljniku „Napred“, „Reviji Kolubara“ i „Tešnjarskom glasonoši“. Od osnivanja portala valjevskapola.info 2016. godine radi kao novinar-urednik ove medijske kuće. Autor je više projekata, među kojima su "Da Valjevo prodiše", "UdahnimO2", Vazduhograf" i drugi, koji se na portalu Valjevska posla podrobno bave problemom aerozagađenja u Valjevu od 2017. godine. Dobitnica je Nagrade grada Valjeva za oblast Informisanje i društveno angažovanje u 2019. godini.