Samo osobe koje su vakcinisane od 1996. godine na ovamo potpuno su zaštićene od malih boginja.

U Srbiji je registrovano 1.327 slučajeva malih boginja, a najveći broj obolelih su mlađi od pet i stariji od 30 godina. Podaci su Instituta za javno zdravlje Srbije “Milan Jovanović Batut” govore da je među obolelima 94 odsto nevakcinisanih, nepotpuno vakcinisanih ili nepoznatog vakcinalnog statusa.
Male boginje: VIše od 700 obolelih, dvoje umrlo
Kada je reč o deci tu nema dileme, zna se ko je vakcinisan a ko ne. Dilema se ovih dana javlja kod odraslih koji su primili sve vakcine koje je trebalo da prime, ali nisu sigurni da su zaštićeni i od malih boginja. Pomoćnik direktora Instituta Batut epidemiolog Darija Kisić Tepavčević podseća da je obavezna vakcina protiv morbila uvedena 1971. godine, kao monovakcina i štitila je samo od malih boginja, deset godina kasnije uvedena je vakcina sa dve komponente – male boginje, zauške, a 1991. MMR vakcina sa tri – male boginje, rubeole, zauške.
Male boginje: Simptomi i lečenje
“Tada je u naše zakonske okvire uvedena MMR vakcina, koja se daje deci od 12 do 15 meseca, a druga doza pred polazak u školu, ali je zbog sankcija nismo imali kontinuiranu nabavku i nismo imali dovoljne količinje. Tako da praktično od 1996. godine imamo MMR koja se daje u dve doze”, pojašnjava Kisić Tepavčević.
Ona napominje da oko 90 odsto svih obolelih nije primilio nijednu dozu vakcine, bez obzira što su rođeni u godinama kada se moglo dobiti makar jedna doza vakcine. Dodaje da prema novom Pravilniku o vakcinaciji koji je stupio na snagu polovinom decembra o trošku RFZO vakcinu mogu primiti svi do 18 godina života. Do sada je pravilnik predviđao da je taj rok 14 godina.
MMR: Pitanja, odgovori… i pitanja bez odgovora
“Vakcinacija kao mera prevencije nema alternativu. Apelujemo na sve roditelje koji nisu vakcinisali decu da to u najskorijem roku učine, jer na taj način ne štite samo svoju decu već podižu kolektivni imunitet čitave populacije”, pojasnila je ona.
Izvor: Mondo.rs

